Pisani radovi

Psihoterapijski učinci simplificiranih izričaja - Ganga - (gesang) - pjev

Psihoterapijski učinci simplificiranih izričaja - Ganga - (gesang) - pjev

Mora li glazba nužno biti lijepa! U današnje vrijeme glazba postaje običan ukras.Ljepota, posebice estetika zvučnosti,je nužna komponenta svake glazbe, objektivizirati količinu lijepoga u zvuku predstavlja detrminiranje simboličnosti glazbe i u formi i u sadržaju.Često je sama bit glazbe postavljena tako da konzumenta dovede do razine emocionalnosti kako bih je mogli razumijeti, no vrlo često takvi odnosi su propadali, te bi poticali razvoj novih mnogostrukosti glazbe u razumijevanju njene kompaktnosti.Opća razumljivost glazbe može egzistirati samo onda ako je glazba reducirana na primitivnost.Glazbena živost izazvana porivom omogućava da se oslika intuitivna…
Ganga

Ganga

Grmljavinom, svojim gorskim treskanjem i ojkanjem, ganga zaglušila starinska pivanja: putničko, dijačko, svatovsko, divojačko, razorila lirsku pjesmu. Od drvlja i kamenja starinske pjevane lirske pjesme gradila svoje čvrste, rimovane (sličite) distihe-deseterce. Tek početkom dvadesetog stoljeća ganga pod imotskim nebom slavila pobjedu nad starijim, istančanijim i osjećajnijim oblicima pjevanja, ali nikada potpunu. U mrkloj jesenskoj noći, kroz Grab i Kiticu, preko Osoja i Radovana, ispod Zavelima, izvijala se, drhtala, kidala i nadovezivala starinska putnička pisma. Patrljci pjesama, što su ih na istim putima, u isto takvim noćima, slobodeći se, pjevali Vlašići-kiridžije.…
Uloga medija u očuvanju i populariziranju tradicionalne glazbe

Uloga medija u očuvanju i populariziranju tradicionalne glazbe

Predavanje koje sam održao na skupu „Značaj, zaštita i očuvanje gange“ u organizaciji Ministarstva kulture i sporta FBiH. Vezana vijest Prvo bih se, na samom početku svog izlaganja, predstavio. Ja sam Tomislav Matković, voditelj i glazbeni urednik na Radiju Grude. Za one koji ne znaju, Radio Grude pokriva šire područje Zapadnohercegovačke županije. Dakle, najveći dio onoga područja na kojem se pjeva ganga. Rođen sam u Njemačkoj i tamo sam išao u školu tako da tijekom svoje rane mladosti nisam dolazio u doticaj s gangom. Poslije se ispostavilo da je to…
O gangi

O gangi

Predgovor drugom proširenom izdanju knjige "Ganga, pismice iz Hercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa". Izdanje 2004. godine. Uvod Ovom prikazu o gangi prethodilo je više članaka i radova kulturno-znanstvenih istraživača s područja narodne umjetnosti. Još g. 1934. objavio je hercegovački franjevac i etnomuzikolog dr. Branko Marić (r. u Vrdima g. 1896.) članak “Hercegovačka ganga”. U njemu on uzore i prapočetke gange nalazi u grčkoj heterofoniji (višeglasju), pa u ruskoj i javanskoj pučkoj glazbi. Iz njegova prikaza vidi se da pod gangom razumijeva sve vrste pjevanja u Hercegovini. U…
Krivodolska ganga

Krivodolska ganga

Sažetak Ovaj rad obrađuje gangu kao specifični oblik glazbenog izričaja na krivodolskoj mikrolokaciji koja ga samo pridjevskom odrednicom uvrštava u širu zajedničku glazbenu baštinu Imotske krajine. Ganga kao zavičajna narodna pjesma u lirskom dvostihu nastajala je u zbiljskim zgodama stvarnoga života. Kao svojevrsno nematerijalno dobro ovaj nesimetrični deseterac zaslužuje višeslojni pristup. U radu su predočeni svi do sada zabilježeni primjeri gange u središnjem dijelu naselja Krivodol. Ključne riječi: baština, ganga, gangaš, Krivodol, nesimetrični (epski) deseterac
Izkonoslovlje riči Ganga

Izkonoslovlje riči Ganga

Gánga, dvoglasno pučko pivanje tisnih intervala, u kojem jedan glas (pȉvāč) piva riči deseteračkoga dvostiha, a drugi glas (gàngāš ili unison od više glasova – gangáši) prati pivača prigínjajūći1, osim što je osebujno i jedinstveno pivanje, ona je i zagonetna, kako s obzirom na vrime i misto nastanka, tako i s obzirom na podritlo same riči. Dok se u odnedavnim objavcima iztraživači uglavnom slažu da je ganga nastala krajem 19. st. na području Bekije i Imotskoga, zorbe o postanju same riči sveudilj su međusobno udaljene, a nieke su od njih…
Zajedničko zadovoljstvo i individualni trnci - Pjevati i slušati gangu

Zajedničko zadovoljstvo i individualni trnci - Pjevati i slušati gangu

Ovo je prijevod pisanog rada o gangi "Plaisir partagé et frissons individuels". Chanter et écouter les chants ganga. Bilješka i prijevod Snježana Majić-Huette Bilješka o autorici Anne-Florence Borneuf francuska je etnomuzikologinja, radi u Parizu, u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (Centre national de la recherche scientifique - CNRS), pri Centru za istraživanja u etnomuzikologiji (Centre de recherche en ethnomusicologie - CREM). Objavila je jednu knjigu i nekoliko članaka u stručnim časopisima. Pored toga, profesorica je etnomuzikologije na Fakultetu Paris VIII - St Denis.Teme su njenog istraživanja vokalna glazba, ritual i…
Ojkanje - the (multipart) musical system of the Dalmatian Hinterland; the social and emotional dimensions of the performance practices

Ojkanje - the (multipart) musical system of the Dalmatian Hinterland; the social and emotional dimensions of the performance practices

Izlaganje o ojkanju kao zaštićene baštine pri UNESCO u Maison des Cultures du Monde, Pariz, listopad, 2012.g.   The inspiration for this presentation I found in my recent work regarding the question of registration of intangible heritage. Croatian Ministry of culture commision decided to propose some of the specific music phenomena to the newly established UNESCO Urgent safeguarding list of intangible heritage. Ojkanje was selected as a Croatian proposition for the UNESCO's list and I was assign to coordinate all the requested specifics - to fulfill an intricate bureaucracy procedure…
Etimologija termina rera i ganga

Etimologija termina rera i ganga

ETIMOLOŠKI PRINOSI (27-35) [...]Etimologija hrvatskih dijalektizama, prezimena i etnika:uzvik rere, apelativ rera 'vrsta pjevanja', rero 'katolički svećenik (glagoljaš)', etnik i prezime Rera (Sinj, Lošinj), ganga 'pjesma, pjevanje (i vrsta pjevanja)'[...] Autor proučava hrvatske dijalektalne riječi rera i ganga, kao i sve izvedenice od tih riječi. Uz to proučava njihovo prostiranje (areu) i etimologiju. Rezultat: radi se o supstratskim reliktima koji su nastali u davnoj prošlosti romanizacijom terena današnje Hrvatske.
Otkud ovaj morlački relikt (iliti priča o gangi)

Otkud ovaj morlački relikt (iliti priča o gangi)

Ovaj tekst je objavljen kao pogovor u knjizi Ljubice Uvodić-Vranić "Prijatelju kako si". Ganga ? „Baš češ gangu" upitao sam Ljubicu onako u nevjerici kad mi je rekla da je odabrala stihove ganga kao uvode u svoje nekakve psihološke priče. Moram priznati u početku mi nije bilo nikako jasno što će ganga, taj pretpovijesni relikt dalmatinske zagore, u jednoj knjizi koja se bavi nekakvim suvremenim temama, uz to još psihologija? Nevjerica je još i veća jer između to dvoje leži sto svjetova, pa ne vidim tu uopće ikakvu poveznicu, k…
Ganga

Ganga

Dinko Štambak, dio o gangi iz knjige "Djetinjstvo".   Još koju o mjeri. Zagorac ne zna šta je štednja glasa, glasnica i pluća. Ne pjeva, urla. Stručnije kazano, ganga, treska, ojka (prema krajinama). Ganga, još uvijek u časti u Imotskoj krajini, i zapadnoj Hercegovini, nešto je kao bacanje kamena s ramena – glasom; čisto nadglasavanje: tko će koga poklopiti glasom. Urla: budimo pravedni. Kada djevojke pjevaju ili gangaju, bez momaka, to je zujanje, pjevuljenje blago i umilno koje dira srce. Kada djevojke odgovaraju raspjevalim momcima, drže se mjere.
Ganga: priprosto (polifono) skupno pjevanje

Ganga: priprosto (polifono) skupno pjevanje

PDFZanimljiv znanstveni rad o mogućem porijeklu riječi ganga. Pošto autor kao primjer navodi dosta riječi s grčkim slovima i galagoljicom koje je nezgodno pravilno prikazati u prilog stavljamo orginal tekst u PDF-u. Koji možete otvoriti ovdje.
Pismice - hrvatske haiku pjesme

Pismice - hrvatske haiku pjesme

Jedna od najraširenijih vrsta hrvatskih tradicionalnih (»narodnih«) pjesama jesu pismice od dva retka, dvostisi, danas svega od 20 slogova (dva deseterca), a nekada od 24 ili više slogova. Premda je ta vrsta hrvatskih tradicionalnih pjesama vrlo stara, jer je spominje 1487. Juraj Šižgorić u svom djelu: «O običaju Ilirije i gradu Šibeniku», i premda je u svojoj zbirci rukopisa hrvatskih tradicionalnih pjesama Matica hrvatska imala nekoliko tisuća zapisa takvih pismica, one su ostale gotovo nepoznate, a u svojoj ediciji «Hrvatske narodne pjesme» urednici Matičini nisu objavili ni jednu jedinu takvu…
Kontinuitet i razvoj tradicijskog glazbovanja na primjeru tradicijskih glazbala dalmatinskog zaleđa

Kontinuitet i razvoj tradicijskog glazbovanja na primjeru tradicijskih glazbala dalmatinskog zaleđa

Najzastupljenija tradicijska glazbala na području dalmatinskog zaleđa su gusle, svirale i diple. Gusle su kordofono glazbalo kod kojeg se ton dobiva povlačenjem gudala preko nategnute žice. Izrađene su od drva, a sastoje se od zvučnog tijela, vrata i glave. Preko zvučnog tijela navučena je životinjska (obično jareća) koža, na sredini koje je probušena rupa radi bolje zvučnosti glazbala, a duž cijelog tijela i vrata napete su jedna ili dvije strune od konjskog repa. Gudalo je napravljeno od tankog i čvrstog komada prirodno zakrivljene grane preko koje je napeta konjska dlaka.
Ganga kao oblik usmenog izražavanja

Ganga kao oblik usmenog izražavanja

Šime Čagalj, objavljeno u glasilu Bogoslovije u Splitu "Put", 1979.g. Postoje književni usmeni narodni oblici, koji su jedinstveni za određene narode ili koji su jedinstveni za jedan etnički krug unutar naroda. Oni mogu biti tek jednim dijelom vezani uz tekst, ali se samo djelomice izražavaju tekstom, dok im glavni tim bar daje način ili ritual izvođenja i manifestiranja.Takav jedan primjer, koji je specifičan po svojoj formalnoj građi i načinu izvođenja, jest ganga, dvostihna pjesma, s područja Imotske krajine i Hercegovine. Ganga je zapravo nešto, što je moglo na spontani način…
Pavića most u Poljicima

Poljica, narodni život i običaji

Don Frano Ivanišević bio je prvi suradnik JAZU u skupljanju građe o narodnom životu i običajima. Njegova knjiga "Poljica, narodni život i običaji", koja od 1903. do 1905. godine izlazi u nastavcima tiskana u Akademijinu Zborniku za narodni život i običaje, a 1906.g. objavljena je u cjelini. Kako ne bi bilo zabune radi se o Omiškim Poljicima (Poljička Republika), a slijedi mali izvadak o guslama, diplama i sviralama:
Postojbinom gange

Postojbinom gange

Jozo Balić je ovaj tekst objavio u "Imotskoj Krajini" br.10/1970.g.   Cista Velika, travnja. - Od Biorina prema Cisti Velikoj, s donje strane vijugave makadamske ceste, šutke su nas u mimohodu pozdravljali potkresani mutvići čupavih glava ogoljelih izmladica, polurazrušeni kameni zidići ograda, s gdjekojim načetim lišnjakom suhih jasenovih i hrastovih grana, s lišćem namijenjenim za zimsku ishranu stoke sitnog zuba, počeci utabanih oputina između obrstenih zakržljalih grabovih busića i osamljeni kućerci pokriveni pločom i zakriljeni ogradnim zidovima obora. Na suprotnoj strani, sjeverno prema Bosni, sporo su se množili uski duguljasti…
guslar i diplar Jozo Rudež

Ganga - Narodno pjevanje

Petar Oreč je ovaj rad napisao za Znanstveni skup o narodnom pjevanju - Gangi održan u Imotskom, 25. studenog 1989. godine.   O imenu GANGA kod Vladimira Anića nalazimo: "ganga" (gen. mn. "gangi") etnol. momačko skupno pjevanje u okviru priprostoga lokalnog melosa (hercegovačka-imotska); gangači m. 1. koji pjeva gangu 2 (m. i ž. spol) deprec. koji je kao oni koji pjevaju gangu, koji ganga; gangati nesvrš. (pril. sad. gangajući, gl. im. ganganje) 1. pjevanje gange 2. pok. pjevati iz svega glasa, bez dinamike".
Samosvojnost narodnog stvaralaštva Imotske krajine na primjeru lirske narodne pjesme, a posebno gange

Samosvojnost narodnog stvaralaštva Imotske krajine na primjeru lirske narodne pjesme, a posebno gange

prof. Ivan Juroš napisao je ovaj tekst za "Imotsku krajinu", negdje 80tih.   Zavičaj naše najljepše i najpoznatije narodne balade "Hasanaginica" gotovo je neprestano prisutan u hrvatskoj pisanoj književnosti od Pavla Šitobadovića do dana današnjih, u kojima Petar Gudelj, jedan među inima, uspješno izažima sokove drevne zavičajne kulture i transponira ih u poeziju. U Imotskoj se krajini govori standardnom novoštokavštinom ikavskoga tipa, koja je akcenatskii leksički vrlo bliska standardnom jeziku. Poneki čakavizmi kao: šćap, ognjišće, šćeta, šćuro i sl. govore o jezičnim dodirima sa čakavskim narječjem, ili je, možda, i…
fra Ivan Glibotić

Naše ojkanje i ganganje

dr. fra Ivan Glibotić, doktorirao je teologiju i crkvenu glazbu. Objavio je nekoliko skladba, igrokaza i knjiga, od kojih je pjesmarica „Pjevajmo braćo kršćani“ doživjela tri izdanja, pisao je u raznim glasilima i časopisima. Jedan od njegovih radova je o gangi, pa ga ovdje prenosimo: U starije doba, pred 60-70 godina, mnogo se više pjevalo nego danas. I u selu i u gradu. Obdan i obnoć. U gradu ili varošu pjevalo se po gospodsku, a u selu po seosku. Tko je nosio klobuk, pjevao je hrvatske narodne popijevke, a tko…