Monografija "Dernek" Olgice Vlašić Cikojević

Svojim višegodišnjem istraživanjem autorica vraća 6dug svom voljenom zavicaju pa u proslovu navodi i ovaj citat:

„Imocka krajina i meni je mila i draga, a je i lipa, zanimljiva je, pogledna i slikovita. Duboko i pitomo polje pružilo se po sridi. Kroz polje teku žive vode. Polje je posijano i posađeno svakovrsnim žitom, lozom, smokvom, vrbom i jablanom. Oko polja nanizala se sela kao zrnja bisera na vratu pristale djevojke (...) Mislin, da nema toga, ko bi porekao zanimljivost, slikovitost i lipotu Imockoj krajini“ (Silvestar Kutleša: Život i običaji u Imotskoj krajini, MH Imotski, 1997., str 19-20).

"Ova knjiga nastala je na temelju podataka dobivenih, u okviru istraživanja, za potrebe izrade doktorske disertacije. Za razliku od disertacije, knjiga je koncipirana tako da je istraživana tema Dernek u Imotskoj krajini i zapadnoj Hercegovini, predstavljena u prvom dijelu, kako je i naslovljena ova knjiga, a nastavno, kao poseban prilog, razmatrani su teorijski pojmovi, vezani uz istraživanu temu, pod naslovom: Javno predstavljanje kulturnog nasljeđa i identiteta.
Ono što je od početka bilo izvjesno je da će istraživanje biti vezano uz zajedničke odrednice identiteta Imotske krajine i zapadne Hercegovine, kao jedinstvene regije u kulturološkom pogledu, bez obzira na povijesni tijek zbivanja i „političke“ granice. To sam osjećala kao svoju obvezu i intelektualni dug prema svojem zavičaju. Naime, rođena sam u Imotskom, a moji obiteljski korijeni su u zapadnoj Hercegovini.
Teritorijalni okvir, u kojem je provedeno istraživanje, najviše odgovara povijesnim granicama srednjovjekovne župe Imote, koja u prošlosti nije bila u granicama današnjeg imotskog kraja, nego je zauzimala i veliki dio sadašnje Hercegovine. Upravo je taj okvir, odredio izbor mjestâ u kojima je obavljeno istraživanje. Određivanje fenomena derneka kao platforme za javno predstavljanje kulturnog nasljeđa i identiteta, dovelo je u fokus značajnije derneke održavane u mjestima Imotske krajine i zapadne Hercegovine. Sva izabrana i predstavljena mjesta (Runovići, Studenci, Gorica-Sovići, Imotski, Proložac) kao i derneci održani u tim mjestima, našli su se ovdje iz više razloga, što osobnih, što profesionalnih, a najviše iz nastojanja da se jednim znanstvenim radom, na ovu temu, formalizira postojanje derneka kao platforme za javno predstavljanje kulturnog nasljeđa i identiteta, te da se na
određen način otvori put prema valoriziranju i zaštiti kulturnog nasljeđa i identiteta ovog kraja. (...) Iskreno se nadam da će svi koji su se, u svom životu, susretali s ljudima iz ovog kraja, naročito oni koji su vezani uz Imotsku krajinu i zapadnu Hercegovinu, bilo vlastitim porijeklom, bilo da su rodbinski ili prijateljski vezani uz ovaj kraj, a koji će iz bilo kojeg razloga čitati ovu knjigu, na stranicama koje slijede, prepoznati i izraz vlastitog kulturnog nasljeđa i identiteta. Imoćani i Hercegovci, iako raseljeni po cijelomu svijetu, ostali su međusobno povezani upravo preko zajedničkih tradicionalnih vrijednosti kojima su neraskidivo vezani uz svoje ishodište, svoj zavičaj. Neka i ova knjiga bude podsjetnik na te vrijednosti i poticaj da se s ljubavlju i poštovanjem odnosimo prema nasljeđu svojih predaka, kao najdragocjenijem baštinjenom kapitalu." - ističe autorica Olgica Vlašić Cikojević u predgovoru ove vrijedne monografije o slavljenju blagdana i životu rođaka i sunarodnjaka koje, slijedom tužni povijesnih događanja, danas dijeli šengenska granica.

Mladen Vuković