Administrator

In memoriam: Nikola Buble

U četvrtak, 17. rujna 2015. godine preminuo je Nikola Buble dirigent, crkveni orguljaš i etnomuzikolog.

Nikola Buble rođen je 28. siječnja 1950. godine u Splitu. Osnovnu školu pohađao je u Trogiru, a maturirao je na Srednjoj pomorskoj školi u Splitu. Godine 1969./70. apsolvirao je na Višoj pomorskoj školi. Na Pedagoškoj akademiji diplomirao je glazbeni odgoj. Krajem 1972. godine u Sarajevu je upisao Muzičku akademiju – Teoretski odjel i Filozofski fakultet – Odjel za filozofiju i sociologiju. Poslijediplomski studij na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1978./79., a završio magisterijem iz područja etnomuzikologije 1982. Dotorirao je iz muzikoloških znanosti 1986. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Krajem sedamdesetih postaje regens chori crkve benediktinskog samostana Sv. Nikole u Trogiru. Kao dirigent poglavito pjevačkih zborova i manjih vokalnih ansambala postiže najviša priznanja i nagrade (nastupao je u Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Ljubljani, Mainzu, Parizu, Stuttgartu, Beču...). Sklada glazbene vrste koje se temelje na glazbenim obilježjima dalmatinskog urbanog folklora. Pridonio je popularizaciji hrvatske folklorne baštine i izvan naše domovine. Njegove se skladbe izvode i snimaju u inozemstvu: Švicarskoj, Rusiji, Japanu i drugdje. Od 1977. do 1980. godine bio je umjetnički je direktor Smotre jadranskog folklora, Međunarodne smotre mediteranskog folklora, od 1992. do 1997. Festivala dalmatinskih klapa, a od 2001. godine umjetnički je direktor Međunarodnog festivala mandolinista – Mandolina Imota. Bio je član stručnih ocjenjivačkih sudova u domovini i u inozemstvu. Suradnik je više međunarodnih institucija, redovito drži stručna predavanja u domovini (Split, Dubrovnik, Rijeka, Zagreb...) i u inozemstvu (Beč, Bern, Baden...). Prvi je dirigent orkestra Hrvatske ratne mornarice u neovisnoj državi Hrvatskoj (1991).

Dr. sc. Nikola Buble bio je redoviti profesor (u trajnom zvanju) na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu (bio je i višegodišnji dekan spomenute Akademije), na poslijediplomskom studiju Kultura i društvo Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, na Odjelu za glazbenu umjetnost, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te na poslijediplomskom studiju Oddelek za etnologijo i kulturno antropologijo, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani.

Ganga majica

Miro Tomić. Tradicionalno u modernom izričaju. Tek se razvija kao koncept, ali jako zanimljiva ideja.

Festival Ethno ambient Salona 2015

Punoljetno, osamnaesto izdanje FESTIVALA ETHNOAMBIENT SALONA dovodi nam:
Petak 17.07.2015. - Jamo Jamo (Senegal-Velika Britanija), Kazan (Hrvatska), Dunja Knebl (Hrvatska)
Subota 18.07.2015. - Kries (Hrvatska), Domo Emigrantes (Italija), Nilla Axelsson Siriščević (Švedska-Hrvatska)

Festival ETHNOAMBIENT SALONA je dosadašnjim održavanjem ostvario svoj glavni cilj izgradnje identiteta, vrijednosti i posebnosti.
Obogatio je nacionalnu kulturnu scenu, tradicionalno je dobro posjećen i medijski popraćen, te se percipira kao središnje i najznačajnije “world music” festivalsko događanje u Hrvatskoj.

Festival djeluje na sustavnom promicanju kulturne raznolikosti putem programa otvorenog za raznovrsne interpretacije tradicija u kulturama svijeta, dok je pozornost većinom posvećena stvaralaštvu koje zadržava prepoznatljivost tradicijskih napjeva, stilova izvođenja i korištenih glazbala ili se barem njima višestruko nadahnjuje.
Grad Solin i atraktivni arheološki lokalitet Gradina od 1998. godine pružaju prostor za jedinstveno glazbeno iskustvo glazbe, izvođača i publike ovog najstarijeg "world music" festivala u Hrvatskoj.

Održavanje ovogodišnjeg festivala podržali su Ministarstvo kulture RH i Grad Solin, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Solina te Grad Split i Hrvatska glazbena unija.
Festival sufinanciraju i udruge HDS ZAMP, HUZIP i ZAPRAF iz fonda sredstava koje prikupe na ime prava na naknadu za prazne medije, a koja se sukladno odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima dodjeljuju temeljem Natječaja za potporu projekata s područja popularne glazbe.

Cijena dnevne ulaznice je 50 kn do 7.7.2015. putem sustava Entrio.hr, zatim 60 kn do 16.7. putem Entrio.hr kao i u Suvenirnici Zvonimir u Solinu, te 75 kn na ulazu.

 

O izvođačima:


Dunja Knebl
Za mnoge će ovaj koncert biti jedno potpuno novo iskustvo Dunjinog svijeta glazbe. Prenijet će nam priče i pjesme koje su obilježile njezin glazbeni trag desetljećima prije nego što je započela s istraživanjem hrvatske tradicijske baštine – od američkog folka koji je slušala odrastajući u SAD-u, do tradicijskih pjesama Indonezije koje je isto učila na izvorištu.

Kazan
Družba Danijela Maoduša (Kololira, Afion) razveselit će mnoge koji prate događanja na hrvatskoj etno sceni jer će licem i stilom prepoznati glazbenike s kojima su se već negdje družili – Marijela Bagarić, Romina Host, Tatjana Bijelić, Zvonimir Mikulandra, Mario Bandić, Marin Rebić.
Marijela će nas glasom podjednako predano povesti u nizine Slavonije i Međimurja, kao i po zagorskim bregima i po obalama Miljacke i stazama planina uz koje je odrastala.

Jamo Jamo
Sjećate se Landinga Manea i njegove rasplesane skupine Jamo Jamo na Gradini prije mnogo ljeta? Bilo je šareno, veselo i uz zapadnoafrički ritam i ples do iznemoglosti. E, u petak je odgovor na ono: «Hoćemo još!» Iz Senegala, preko Velike Britanije u Solin ponovno dolazi jedan od najrasplesanijih bendova koje je Gradina imala prilike vidjeti.

Nilla Axelsson Siriščević
Nilla Axelsson Siriščević i njezina violina u Hrvatsku su doselile iz Švedske, ali tek nakon što su muzicirale po Dublinu, San Francisku i Pragu. U Hrvatskoj je surađivala s HNK u Splitu i s Mojmirom i ekipom na glazbi za film «Konjanik».
Rekla nam je da joj nedostaje čuti i govoriti švedski jezik. Ponudili smo joj da pjeva na švedskom i podsjeti sebe, a nas poduči o ljudima, prirodi i kulturi iz koje dolazi. Iz prisjećanja povest će nas u njezinu sadašnjost u suradnji sa splitskim glazbenicima Darkom Aljinovićem i Nenadom Begom.

Domo Emigrantes
Sa Stefanom i bendom dolaze nam zvukovi sa svih strana Mediterana, a ne samo iz Italije odakle potječe Stefano. Pri pitanju o nadahnuću, spominju bogatu povijest Doline hramova u poznatoj arheološkoj zoni Agrigento na Siciliji gdje se na jednom mjestu spajaju različiti kulturološki utjecaji. Domo Emigrantes su isto tako stjecište - jedan bend otvoren za spajanje i nadogradnju kroz utjecaje kultura mediteranskog bazena; upijaju glazbene utjecaje doseljenika i putnika i spajaju ih s domaćim tlom Italije, sa željom da razbiju predrasude i podrže ideju da različitost nije razlog za sukobe već za proslavu, uz glazbu, naravno.

Kries
Prije dvadeset godina održan je prvi Ethnoambient u Zagrebu, prije osamnaest godina u Solinu, a u međuvremenu i međuprostoru nastao je Kries, glazbena vatra oko koje se svi volimo okupiti, zapjevati, zaplesati (uključujući i članove benda). K’o što ‘no ‘oćemo ‘ko Bog da i ove godine!

Ganga u Gorici

Ganga snimljena u Gorici, na Stipanjdan. Među njima, nažalost, i nekoliko umrlih gangaških legendi kao što je Walter. Snimila Anne-Florence Borneuf.

Održan Okrugli stol o gangi

Na blagdan svete Cecilije, zaštitnice glazbe, 22. studenoga, u kinodvorani u Grudama, u organizaciji Instituta za etnologiju i folkokristiku iz Zagreba i Matice hrvatske - Ogranak Grude održan je Okrugli stol o gangi, dvadeset i četiri godine nakon prvog takvog skupa održanog 1989. godine u Imotskom.

Za okruglim stolom okupili su se proučavatelji fenomena gange kao tradicijskoga vokalnog načina pjevanja, koji je 2009. zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro pri Ministarstvu kulture RH, te od 2010. godine i na listi UNESCO-a pod imenom ojkavice. U grudskoj dvorani, koju su popunili istinski zaljubljenici ganganja u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini, moglo se tijekom izlaganja čuti niz izuzetno zanimljivih pogleda na to arhaično polifono pjevanje, za koje se još točno ne zna vrijeme nastanka pa ni korijen imena, koji je po nekima u albanskom, drugima u njemačkom ili engleskom jeziku, dok je najprihvatljivija verzija da je prihvaćeno onomatopejsko oponašanje pratećeg glasa kao je se čuje kao "gan-gan" ili "gun-gun". Okrugli stol je otvorio mr. Mario Bušić, predsjednik MH Ogranak Grude, a dobrodošlicu gostima i uspješan rad Okruglog stola poželio je i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj.

Putokazi - Ganga

Super pjesma Putokaza, koji su na svoj osebujan način obradili gangu. U ovom slučaju ganga iz Vinjana Donjih.

Predstavljanje CD-a i knjige "Grudsko pivanje" u Matici Hrvatske

Izdanje "Grudsko pivanje" na poziv Matice Hrvatske predstavljeno u Zagrebu, 14. listopada u 18 sati, u Palači Matice Hrvatske.

Knjigu i CD-e su predstavili: Joško Ćaleta, Damir Zorić, Jozo Marić i Tomislav Matković, muške i ženske gangaške skupine iz Grudskog kraja i Jure Miloš na guslama i diplama.

Grudsko pivanje

Projekt koji sam radio s više skupina gangaša s područja grudskog pivanja. Dvostruki CD "Grudsko pivanje" i popratna knjiga u prilogu. Predstavlja se ganga, džotavica, putničko pivanje, gusle i diple iz grudskog kraja. Sudjelovalo je 15 gangaških ekipa (13 muških i dvije ženske) s cijelog područja grudske općine tako da predstavljamo jedan presjek tog karakterističnog bekijskog pivanja. Snimljeno je više od 180 ganga, čije smo sve tekstove zapisali u knjjizi.
U popratnoj knjizi tekstove su pisali, o gangi etnomuzikolog s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu mr.sc. Joško Ćaleta i o povijesti Gruda prof. dr. fra Andrija Nikić.
Knjigu je tiskao Grafotisak i stvarno je jako dobro relizirana. Mogu vam reći ponosan sam sad dok je držim u ruci. Kao što rekoh riječi svake gange smo zapisali uz dodatne napomene čija je to ganga, kad se piva ili neku drugu zanimljivost. Pa samim time snimak gange dobiva još jednu dimenziju, jer često su slušateljima riječi nerazumljive.

CD možete kupiti po cijeni od 20 km/80 kn u CD shopu pored Prodexa u Gorici i Eurobenz u Sovićima.

Jedan mali izvadak iz teksta Joška Ćalete koji će najbolji opisati ovo izdanje:

Netemperirano pjevanje poput gange objektivno je vrlo teško notno zapisati. Stoga je jedini pouzdan način prikupljanja i izrade dokumentacije o postojanju ovog glazbenog žanra kvalitetno audio i video snimanje formalnih i neformalnih izvedbi još aktivnih pojedinaca i skupina gangaša. Ovo je najvjerniji način na koji se ganga može arhivirati kao živi dokument, a kojim se ubuduće mogu koristiti kako nositelji tradicije, tako i znanstvenici, istraživači. Na navedene postupke odlučili su se i nositelji pjevne tradicije u grudskom kraju, a njihovi prijepori rezultirali su izdavanjem dvostrukog CDa "Grudsko pivanje". Skupina ljubitelja gange aktivnih pjevača iz Gruda odlučila je snimiti gange i različita tradicijska pjevanja s područja Grudskog kraja kao zalog svoje tradicijske ostavštine, svoj obol nadolazećim generacijama.
Posebno treba istaknuti činjenicu da je u projektu snimanja nosača zvuka sudjelovalo čak 15 pjevačkih skupina iz različitih krajeva grudske općine. Dvije ženske pjevačke skupine te 13 muških pjevačkih skupina na najbolji način su predstavile svoje pjevanje koje nazivaju "bekijsko pivanje". Koncept projekta temeljio se na izboru najzanimljivijih i za pjevače najznačajnijih "pivanja" i gangi. Ono što je posebno istaknuto su gange "sklonjene" od poznatih pivača-gangaša, legendi ovog pjevanja koje su svojim posebnostima izradili osebujan grudski stil ganganja. Ovim činom autori projekta su željeli odati priznanje i svojevrsnu zahvalnost svim prethodnim generacijama umrlih gangaša koji su svojom pjevačkom aktivnošću i glazbenom inventivnošću ostavili neizbrisiv trag u tradiciji gange. Komentari i objašnjenja napisana u knjižici uz pojedine gange, dio "života" ove zanimljive glazbene forme, učinit će Vaše slušanje zanimljivijim, odvodeći Vas na putovanje bespućima i prostranstvima ovog slavnog kraja.

Radio Ganga

Hrvatski Radio 3. program, snimak radio emisje o gangi, o emisiji koju vodim na Radio Grudama i još koječemu..

DOKUMENTARNA RADIO DRAMA: Kulturni portrait Ines Prica - Ljubo Pauzin: Radio Ganga

UNESCO and Ojkanje singing

Kao što već svi znate od sredine studenog 2010. ojkanje je upisano na UNESCO popis ugrožene svjetske baštine.
Pod ojkavicom, u ovom slučaju, se misli na stil pjevanja s karakterističnim potresanjem glasa, pjeva se na poseban način "iz grla", a traje koliko i dah glavnog pjevača i pratitelja. Takvo pjevanje srećemo već od Karlovca, preko Like, Dalmacije, Hercegovine pa sve do Konavala. Elemente tih pjevanja lokalni puk obično označava kao stara ili starovinska pivanja. Takvo pjevanje u Cetinskom kraju nazivaju se treskavica ili vojkavica, u Dalmatinskoj Zagori ojkalica, u šibenskom zaleđu ojkavica, u Ravnim Kotarima i Bukovici orzenje, u Lici rozganje, u Hrcegovini i Imotskoj krajini staro pivanje ili putničko pivanje. To je ostatak arhaičnog pjevanja koje je ovdašnji narod sačuvao kao dio vlastitog identiteta.
Iz tog "prapjevanja", iz tog arhaičkog stila vremenom su nastale ganga i rera te slična pivanja. Dakle ne misli se u ovom slučaju samo na pivanje iz dalmatinske zagore, već se radi o punom širem kontekstu. Ojkavica je dobila ime od ovog "oj", što bi se reklo radi se o tkz "dozivalačkom" stilu pjevanja.