Predgovor drugom proširenom izdanju knjige "Ganga, pismice iz Hercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa". Izdanje 2004. godine.

Uvod

Ovom prikazu o gangi prethodilo je više članaka i radova kulturno-znanstvenih istraživača s područja narodne umjetnosti. Još g. 1934. objavio je hercegovački franjevac i etnomuzikolog dr. Branko Marić (r. u Vrdima g. 1896.) članak “Hercegovačka ganga”. U njemu on uzore i prapočetke gange nalazi u grčkoj heterofoniji (višeglasju), pa u ruskoj i javanskoj pučkoj glazbi. Iz njegova prikaza vidi se da pod gangom razumijeva sve vrste pjevanja u Hercegovini. U tom prikazu Marić kaže da mimoilazi «jednopjev i nahijske naricaljke, svirku, bogate melose, sevdalinke itd.», a zaustavlja se »kod seoskog dvopjeva«. »Taj dvoglas«, nastavlja on, »ima tvrdu koru za svrdlo našega poltonskog sistema i našeg ukusa, a sama je jezgra na prvi pogled nevidljiva, opora i gorka, ali ipak ta tekovina našega naroda mora da ima svoj (nesavjesni) sistem - zakon kreiranja i izvađanja, koja se zbiva pod dojmom ukusa i duševnoga nastroja jedne narodne cjeline. Toj čistoj našoj narodnoj pojavi i ako 'divljoj' moramo odavati više pažnje i dužnog poštovanja. To je stvorila ona ista kolektivna narodna duša, koja nam daje zdrave i divne originalne motive veziva i rezbarija, šarenilo narodnih nošnja i kretanje narodnih kola.« Ganga je, po Mariću, »stara naša pjesma s novim imenom. Taj način pjevanja vele da je u Hercegovinu došao pred kojih trideset godina iz Dalmacije - Imotske krajine - preko Posušja i Bekije.

Ovaj rad je napisan i izlagan na Okruglom stolu o gangi, u Grudama 22, studenog 2013. Tekst je objavljen u posebnom dodatku godišnjaka "Susreti" br. 8, izdavač Matica hrvatske ogranak Grude. Organizator ovog Okruglog stola o gangi bio je Ogranak Matice hrvatske Grude uz suorganizaciju Instituta za folkloristiku iz Zagreba.

Uvod

Ganga, pjevno-glazbeno izražavanje, koje se nekada pjevalo ili se ponegdje još uvijek pjeva povremeno i ne baš u čestim prigodama, u prostoru otprilike od Biokova i gorja koje jugoistočni dio Hercegovine dijeli od Jadranskoga mora, pa do Kupreške visoravni, gornjega Povrbasja i Ivan-planine, od Gornjih Poljica, Cetine i Livna do Nevesinja i Popova, Kalinovika i Foče iza Neretve, od 1930-ih godina pa do naših dana privlačila je pozornost mnogih istraživača baštine. O gangi je pisalo ili iznosilo svoje mišljenje na neki drugi način, i još uvijek iznose, više od trideset etnografa, proučavatelja usmene književnosti, jezikoslovaca i općenito kulturno-znanstvenih istraživača: etnomuzikolog dr. fra Branko Marić 1934.,1 1938.2 i 1941.,3 etnograf Imotske krajine fra Silvestar Kutleša 1937.4 i 1939.,5 etnomuzikolog Cvjetko Rihtman 1951.6 i 1958.,7 etnomuzikolog Vinko Žganec 1958.,8 etnologinja Dunja Rihtman 1970.,9 povjesničar, skupljač i proučavatelj usmene književnosti Anđelko Mijatović 1973. i 2004.,10 etnologinja dr. Đenana Buturović 1982.,11 albanski povjesničar ZefMirdita 1976.,12 muzikolog dr. fra Ivan Glibotić 1978.,13 student bogoslovije Šime Čagalj 1979.,14 književnik Luko Paljetak 1979.,15 etnomuzikologinja Ankica Petrović 1980.,16 istraživač kulturne baštine dr. Mijo Milas 1981.17 i 18 muzikologinja s. Mirta Lišnić 1987.,19 publicistkinja Zdenka Miletić 20 etnomuzikolog Nikole Buble 1992.,21 Petar Oreč 1995.,22 kroatist i poznati proučavatelj hrvatske usmene književnosti prof. dr. Josip Kekez 23 pisac Marijan Mandić 1996.,24 publicist Ivan Dugandžić 1999.,25 jezikoslovac dr. sc. Milan Nosić 2000.,26 akademik Aleksandar Stipčević,27 muzikolog dr. sc. Miho Demović,28 filolog Vojmir Vinja 1998.29 i jezikoslovac Alemko Gluhak.30 Natuknice o gangi objavljene su i u nekim enciklopedijskim izdanjima: Hrvatskom leksikonu (1974.),31 Općoj enciklopediji JLZ (1977.)32 i u Hrvatskom općem leksikonu (1996.).33 Objavljivanje i predstavljanje drugog proširenog izdanja „Gange“ 2004. godine bio je povod poznatom publicistu mr. sc. Ivanu Bekavcu da se esejistički osvrne na zbirku, ali i na gangu kao kulturnu baštinu i njezino značenje u pripadajućem društvu i području.34 Vjerojatno, gangom su se bavili i drugi do kojih u radu nisam došao i čiji radovi nisu obuhvaćeni ovim osvrtom.

dr. Anđelko Mijatović, hrvatski povjesničar.

Ovo je uvod u knjigu, koja je izišla 1971.godine.

Nije ovo prvi prikaz o gangi; njemu je prethodilo nekoliko članaka i radova kulturno-znanstvenih radnika s područja narodne umjetnosti. Prije nego iznesem svoje mišljenje o ovom obliku narodne umotvorine, prikazat ću sažetke prethodnih ogleda po redoslijedu njihova objavljivanja.